Google Translate
Projekat podržali
Baneri
Baner
Baner
nogekravaSlika: nehigijenski uslovi držanja odražavaju se na zdravlje i proizvodnost životinje. Autori: Biljana Rogić, Miljan Erbez
Kvalitet smještaja muznih krava zbog samog inteziteta proizvodnje, može značajno uticati na kompletnu strukturu činilaca koji određuju profitabilnost same proizvodnje. Različiti su činioci koji mogu odrediti efikasnost proizvodnje, ne uzimajući u obzir karakteristike pasmine i genetičke predispozicije životinja. Tu su mikroklimatski činioci, kao što su temperatura, relativna vlažnost vazduha, svjetlost unutar objekta, zastupljenost stajskih gasova, zatim arhitektonsko rješenje objekta za držanje životinja i sistem uzgoja, čistoća staje i životinja, cilj proizvodnje i drugo. 
Grupa istraživača iz Republike Srpske je u razdoblju od 5. decembra 2013. godine do 15. marta 2014. godine sprovela istraživanje u okviru projekta pod nazivom „ Ocjena dobrobiti i kvaliteta smještaja muznih krava u Bosni i Hercegovini“, a koje je imalo za cilj ispitivanje kvaliteta smještaja muznih grla na određenom broju farmi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Istraživanjem je obuhvaćeno 80 farmi muznih grla. Kapacitet farmi se kretao se od 4 do 107 muznih krava. Ispitivane farme smještene su na različitim nadmorskim visinama, te je 40 farmi bilo iznad 600 metara nadmorske visine, a 40 ispod 300 metara nadmorske visine. Podršku u definisanja istraživačkog područja i izbora farmi pružilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, koje je dostavilo listu potencijalnih 147 farmi na širem području Republike Srpske, a koje su u vlasništvu registrovanih poljoprivrednih proizvođača.   
Na farmama su mjereni sljedeći parametri: temperatura unutar i izvan staje na max. 5 metara od staje, relativna vlažnost vazduha, brzina strujanja vazduha, osvjetljenost staje, a ocjenjivani su čistoća staje, ležišta i životinja. U svrhe mjerenja navedenih parametara korištena je mobilna laboratorija sastavljena od različitih instrumenata za određivanje mikroklimatskih i prostornih uslova smještaja, a izrađen je radni list, koji se za svaku farmu popunjavao posebno.  

Poslednje ažurirano (nedelja, 02 novembar 2014 11:03)

Opširnije...

 

Slika: Stanica za priplodne bikove Store Ree, Norveška; autor slike Aleksandar Marić

U septembru 2014.godine grupa istraživača iz Republike Srpske odnosno BIH boravila je u Norveškoj, kao gosti Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Hamaru. Osim upoznavanja sa radom poljoprivrednog fakulteta, ova grupa je imala mogućnost da se upozna sa organizacijom u oblasti govedarske proizvodnje u Norveškoj, te je u tom kontekstu posjetila Geno centar. Geno centar radi u oblasti selekcije i proizvodnje sjemena. Geno centar je osnovan 1935 godine, i nalazi se u  vlastištvu 11.500 farmera, organizovan je po zadružnim principima i vlasnici su ujedno i članovi ove zadruge. U Norveškoj se uzgaja 240.000 muznih krava, od čega 97 % čini norveško crveno goveče (NRF). Ovaj  centar uzagaja 750 bikova u svrhu  proizvodnje kvalitetnog sjemena. Sjeme izvoze u više od 20 zemalja svijeta. Geno Centar posluje u uskoj vezi sa Udruženjem/Zadrugom uzgajivača goveda za proizvodnju mlijeka – TINE.  

Jedan od glavnih preduslova za uspješnu govedarsku proizvodnju jeste dobra organizacija uzgajivača, i to najčešće preko udruženja uzgajivača ili u okviru zadruge.

Poslednje ažurirano (ponedeljak, 13 oktobar 2014 17:55)

Opširnije...

 

awassisheepandlamb

Slika: jagnje i ovca Avasi (Awassi) pasmine; Autor: udruženje uzgajivača Avasi ovce Australije.

Avasi Mediteran Farma (dalje AMF) osnovana je 1997 godine. Njeni počeci usko su vezani za njenog „idejnog projektanta”, vedetu makedonskog ovčarstva, danas pokojnog prof.dr. Nikolu Todorovskog koji je 30 godina svog akademskog života posvetio avasi rasi, verujući u njenu superiornost u odnosu na druge mlečne rase i snažno se perom, faktima, borio za njenu afirmaciju i uključenje u tokove ovčarstva Makedonije i regiona.Prof.dr. Todorovski bio je angažovan od osnivača i vlasnika AMF farme da u svojstvu savetnika napravi kompletnu fizibiliti studiju, formatira i projektuje farmu koja će raditi kao repro centar, u početku Nacionalni a kasnije Regionalni. Njemu je bila poverena nabavka stada elitnih životinja, njihova aklimatizacija i akomodacija koja je protekla bez ikakvih problema. Iskreno rečeno, u početku smo i mi sa farme sa rezervom prihvatali hrabre tvrdnje i ubeđivanja uvaženog profesora koji je tvrdio, bez ikakvog kompromisa u glasu: „da ovce navedene rase (izraelska unapređena avasi) daju, u proseku, 6 puta više mleka nego naše domaće rase”. Tada nam se to činilo malo preterano i mi smo intimno, u podsvesti, bili zadovoljni da to bude samo 2-3 a ne 6 puta, ali naša dilema je trajala dok nisu stigle prve životinje. Već u prvoj nedelji smo shvatili da je njihova mlečnost iznad svih naših očekivanja, da su naši strahovi bili neosnovani, a da je profesor Todorovski majstor svog zanata (izuzetno precizni proračuni) i da je bio ispred svog vremena u svojoj razvojnoj viziji.Njegovo ubeđenje, potkrepljeno ozbiljnim agroekonomskim predračunima, da Makedonija uključujući avasi rasu u svoje ovčarstvo (postepeno pretapanje) može da proizvodi više mleka nego Južna Francuska, nije bez osnova i aktuelno je i danas kao naučni i organizacioni izazov.

Poslednje ažurirano (subota, 11 oktobar 2014 12:12)

Opširnije...

 
acoclanak
Slika: primjer lošeg uzgoja junica, jugoistočna R. Srpska, autor: dr Biljana Rogić
Pojam dobrobiti vrlo je složen i uključuje fizičko i mentalno zdravlje krave. Kako  se u poslijednje vrijeme mliječna grla selekcionišu na sve veću proizvodnju, potrebno je da takav način proizvodnje bude popraćen sa adekvatnim uslovima držanja. Kako bi se ostvarili što bolji proizvodni rezultati, a pritom zadovoljile sve osnovne potrebe individue. Takavi uslovi će imati pozitivne efekte na njihovo zdravlje i dobrobit, a time i na dobru proizvodnju i kvalitet mlijeka. Pored zdravstvenih pokazatelja i higijenski pokazatelji predstavljaju vezu između produktivnosti i dobrobiti. Čistoća krave je važna da bi se osigurala higijenska proizvodnja mlijeka i dobrobit mliječnih krava, a i način upotrebe štale je važan činilac u držanju krava čistima. Štale ne moraju da budu skupe, važno je da budu dovoljno osvjetljene, sa visokim plafonima, otvorima i čiste kako krave ne bi imale poteškoće u proizvodnji mlijeka. A time doprinosimo da unutar objekta nema amonijaka i vlage a da ima dovoljno kiseonika. Visina objekta minimum 3 m (ako je ravna ploča), a zidovi štala sa kosom tavanicom moraju biti visoki minimum 2,5 m.

Poslednje ažurirano (sreda, 08 oktobar 2014 20:30)

Opširnije...

 

img_2148

Slika: neadekvatan prostor za ležanje muznih krava, Autor dr Biljana Rogić

U poslednje vrijeme dobrobit životinja postaje sve bitnija u animalnoj proizvodnji, s obzirom da se gajenjem životinja u odgovarajućim uslovima u kojima im je zadovoljena dobrobit proizvodi zdrava i bezbjedna hrana. Glavni problemi u okviru dobrobiti krava su bolesti i povrede, kao i svi drugi uslovi koji dovode do poremećaja u reprodukciji i nemogućnosti da životinje izraze svoje prirodno ponašanje. Do pojave bolesti uglavnom dolazi zbog načina uzgoja ili uslova držanja životinja.

Zdravstveni pokazatelji dobrobiti životinja su: povrede, oboljenja respiratornih organa (koja ukazuju na kvalitet mikroklimatskih uslova, a posebno ukazuju na higijenu vazduha) i oboljenja gastrointestinalnog trakta (koja ukazuju na greške u načinu ishrane životinja). Takođe u govedarskoj proizvodnji zdravstveni poremećaji mogu biti vezani i za djelovanje stresa, posebno kod visokoproduktivnih muznih krava. Zbog toga loš postupak sa životinjama i izlaganje nepotrebnom stresu mora biti izbjegnuto jer slabi otpornost organizma što rezultira bolešću. Intenzivni sistemi gajenja mogu prouzrokovati stresnu reakciju kod mliječnih krava, što dovodi do nastanka ketoze. Krave ispoljavaju simptome ketoze najčešće posle partusa, a pogotovo ako su izložene nepovoljnim uticajima okoline (npr. niskim temperaturama). Stres se manifestuje u vidu smanjenja prirasta, mliječnosti, iskorišćavanja hrane i poremećaja u reprodukciji.

Kontaminacija hrane i vode, neizbalansirana ishrana, neuhranjenost ili ako sistem ishrane ne omogućava da svaka životinja dobije dovoljno hrane dobrobit će biti ugrožena. Hrana za životinje mora biti pravilno spremljena i uskladištena kako ne bi došlo do njene kontaminacije. Nehigijenski uslovi napajanja i hrana onečišćena zemljom ili zagađena truležnim bakterijama ugrožavaju zdravlje i život životinja.

Zadovoljenje potreba krava za vodom i njena higijenska ispravnost su osnovni uslov dobrog zdravlja krava i proizvodnje higijenski ispravnog mlijeka. Vodom se mogu prenjeti mnoga oboljenja izazvana bakterijama, virusima, parazitima i toksinima. Kvalitet vode je od velikog značaja za visokomliječne krave koje imaju velike potrebe za vodom. U zavisnosti od perioda laktacije potrebe mliječnih krava za vodom su od 30-174 l po grlu dnevno. U mikrobiološki neispravnoj vodi mogu da se nađu uzročnici oboljenja (gastroenteritis, antraks, slinavka i šap, maleus, kolera, kuga, hepatitis, kokcidoza, a mogu biti prisutne nematode, cestode, cerkarije trematoda i dr.).

Za poboljšanje dobrobiti životinja značajni su i uslovi smještaja. Svaki objekat mora da ima dovoljnu kvadraturu prostora za svako pojedinačno grlo i optimalne mikroklimatske uslove. Nedovoljna ventilacija, povećana vlažnost i koncentracija amonijaka u stajama mogu biti uzrok respiratornih bolesti. Mliječne farme bi trebalo da imaju i posebne objekte za oboljele životinje.

Najznačajnije zarazne bolesti goveda

Bolesti izazvane virusima

Slinavka i šap - Ova bolest se manifestuje febrilnim stanjem i pojavom karakterističnih vezikula (afti) na sluznici usta, jeziku, koži mliječne žlijezde i između papaka. Profilaktičke mjere uključuju zoosanitarnu kontrolu, kontrolu uvoza i izvoza, kontrolu transporta, prometa robe i dr.

Bolesti izazvane bakterijama

Antraks - Uzročnik ove bolesti je Bacillus antracis. Manifestuje se krvarenjima na prirodne otvore, povećanom i smekšanom slezenom, hladnim edemima u potkožju i sluznicama, vrtoglavicom, teturavim hodom i škripanjem zubima. Životinje se zaraze uzimajući kontaminiranu hranu na pašnjacima, sjenom i vodom.

Bruceloza - Infekcija je putem probavnog trakta, kontaminiranom hranom ili insektima koji sišu krv. Krave ne ugibaju od bruceloze, ali je mliječnost smanjena. Profilaksa se sastoji u tome da se sprječi da se ne inficira zdrav uzgoj.

Leptospiroza - Manifestuje se pobačajima kod krava i upalom vimena. Simptomi su nagli razvoj žutice, temperatura se naglo smanjuje, crvena mokraća i krvavo i žuto mlijeko. Profilaksa se sastoji u uništavanju miševa kao izvora infekcije, higijenskim mjerama uređenja staja i uspostavi higijenskog napajališta.

Salmoneloza - Uzročnici ove bolesti su brojni tipovi salmonela. Uglavnom se širi zagađenom hranom i vodom. Ulazi u probavni trakt, a simptomi su povišena temperatura, slabost, žeđ i proliv. Profilaksa se sastoji u suzbijanju izvora infekcije, odvajanju bolesnih životinja od zdravih i održavanju higijenskih uslova.

Poslednje ažurirano (sreda, 08 oktobar 2014 20:39)

Opširnije...

 
Osnove fiziologije polnog ciklusa u goveda

Pojam reproduktivni odnosno estrusni ciklus podrazumjeva doba od jednog do narednog estrusa. Javlja se u nesteonih polno zrelih junica i krava. U projskeu traje 21 (18-25) dan. U junice je često nešto kraći nego kod odraslih jedinki. Dijeli se na 4 faze:

1. Proestrus. To je doba pred sa estrus i projsečno traje oko 6 časova. Ovaj dio počinje tako što FSH (foliko-stimulirajući hormon) podstiče rast folikula. Rastući folikul povišuje proizvodnju estrogena, a kao posljedica toga na jajniku dolazi do regresije (povlačenja) žutog tijela i na površinu jajnika izbija rastući folikul. Folikul je okruglastog oblika, prečnika oko 10 mm, odlikuje se elastičnom strukturom. Zajedno sa navedenim promjenama dolazi do povećanja količine krvi u polnim organima životinje, koji zarude (dobijaju crvenkastu boju), njihovog zadebljanja, te proliferacije (širenja) sluznice vagine. Grlo materice se opušta i iz stidnice izlazi sluz. Pod uticajem povećane količine estrogena u krvi, dolazi do promjene ponašanja jedinke. Životinja je nemirnija, češće se oglašava (muče), skače na druge jedinke u stadu, a često dolazi do pada proizvodnje mlijeka, ukoliko su životinje u muži.

Preporuka: ovo doba nije pogodno za inesminaciju.

 

Poslednje ažurirano (nedelja, 04 novembar 2012 13:22)

Opširnije...

 

Poštovani,

ovih dana našim stočarima omogućeno je da koriste "preporuke i mišljenja na sisteme za držanje krava muznih krava, dobrobit i bolesti". Publikaciju je izradila EFSA (Evropska uprava za sigurnost hrane). Prevod je omogućilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Cijelu publikaciju možete naći na novom sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske:

http://www.mpsvrs.org/mps/Doc.aspx?cat=5&subcat=148&lang=cir&id=263&br=0

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske preporučuje ovo naučno mišljenje stočarima, veterinarima, inženjerima poljoprivrede i stočarstva, savjetodavcima, istraživačima, naučnicima i drugim vezanim za proizvodnju mlijeka kao odličnu osnovu za jačanje privređivanja u ovom sektoru kroz poboljšanje uslova držanja i dobrobiti krava muzara.

Publikacija je veoma korisna, detaljna i vjerujemo da će biti od koristi svim stočarima, te ovim putem pozdravljamo potez Ministarstva da omogući dostupnost ove publikacije svima.

Preporuke daju veoma dobre i kvalitetne informacije o tome kako se trebaju držati krave, da bismo ujedno na najbolji mogući način očuvali njihovo zdravlje, dobrobit ali i ostvarili ekonomsku korist .

Zaključci i preporuke dati u nastavku obuhvataju sve zaključke i preporuke dobijene na osnovu rezultata četiri konkretna naučna mišljenja zanovana na procesu procjene rizika [1) Poremećaji nogu i kretanja; 2) Poremećaji metabolizma i reproduktivnog sistema; 3) Poremećaji vimena; 4) Ponašanje, strah i bol.

U ime uredništva www.stocarstvo.rs.ba zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na trudu, razumjevanju i urađenom poslu. 

 


Poslednje ažurirano (ponedeljak, 20 februar 2012 18:13)

 

Rasa goveda džerzej potiče sa istoimenog ostrva u Lamanšu (link: http://en.wikipedia.org/wiki/Jersey), između obale Francuske i Engleske. Na tom ostrvu je gajena bez ukrštanja sa drugim rasama. To je najstarija rasa koja se koristi za proizvodnju mlijeka, a poslije holštajna važi za drugu najrašireniju mliječnu rasu. Holštajn rasa ima najveću mliječnost dok je procenat mliječne masti najviši kod džerzej rase.

Poslednje ažurirano (sreda, 30 novembar 2011 10:53)

Opširnije...

 

Kao osnovno, moramo shvatiti da krave imaju svoj „jezik“. Vještina uzgajviča je koliko će ga naučiti, koliko ćega  pažljivo slušati i prepoznati kad krava želi nešto „reći“.  Najbolje bi bilo, kad bi uzgajivač znao razumjeti znake koje mu pokazuje, tj. Šta mu govori ta krava, prije nego što nastane neka šteta. Veliki problem jeste „operativna sljepoća“. Ona je jedna od najopasnijih bolesti uzgoja, jer nosi rizik da se relativno vidljivi i razumljivi znaci, previđaju. Problem je što se ona lako prenosi i na druge uzgajivače. Najefektivniji lijek je neprestalna obuka, samo-obrazovanje i otvorena diskuusija između interesnih grupa. Razmjena iskustava i ideja. Kravlji „jezik“ se može iskoristiti za nazivanje karakterističnih momenata, što može samo gospodin uzgajivač, a za šta je potrebna stalna obuka i svakodnevna rutina.

Različiti autori se slažu na tom da je jedna od najboljih cesta do kako poboljšati lična znanja o krvama, jesu povremeni susreti sa kolegama iz struke. Ovakvi susreti mogu mnogo pomoći u snižavanju efekata „operativnog sljepila“.

Sve što dolazi do naših čula – to možemo u krava, teladi, junica, bikova tj. u cjelom stadu posmatrati. Znakovi, impulsi, poruke koje nam životinje daju su u suštini tako jake, da iskusnog i razumnog uzgajivača ili savjetodavca direktno upućuju na intervenciju. Uzgajivač prima te informacije od životinja, prevashodno zbog toga da bi ostavrio optimalno stanje u štali/stadu, a to jest najbolji odnos zdravlja i proizvodnje životinja. Čovjek bi se trebao truditi da napravi homeostazu, tj. ravnotežu u svom stadu, jer se ona isplati.

Doc. ing. Oldřich Doležal, DrSc. - Zemědělský poradce ve stáji I. dojince, priprema i prevod, dr Miljan Erbez

 

Moderni uzgajivač goveda je čovjek koji radi pod stalnim pritiskom, sa potrebom nadprosječnog znanja i iskustva o svom gazdinstvu, a prije svega o uzgoju životinja. Na žalost i u uzgoju životinja često vrijedi, da se zbog šume ne vide pojedinačna stabla. Sa rastućom koncetracijom poljoprivrednih imanja, sa tim i povećanjem proizvodnje dolazi do rizika da životinje stradaju u takvom gazdovanju. Često se desi da je proizvodnja mlijeka mlijeka u prvom, a sama životinja u drugom planu.

Krava u svakom momentu daje iskusnom uzgajivaču znakove o tome da li se osjeća dobro, da li je zdrava ili obratno. Simptome nekih promjena možemo primjetiti na njenom hodu, ponašanju, stavu, prilazu ka hrani odnosno vodi, te daljim pokazateljima ili osobinama životinje. Ako uzgajivač te pokazatelje, simptome, signale dugo prati, može dobijene/shvaćene poruke veoma dobro iskoristiti za poboljšanje efikasnosti proizvodnje na svojoj farmi.

Svjesno posmatrati životinje

Uzgajivač bi sebi samom na početku trebao postaviti sljedeća pitanja:

  1. Šta vidim?
  2. Zašto je to tako?
  3. Šta to znači za životinju, a šta za mene (uzgajivača)?

Svjesno posmatranje životinja je u suštini pomoćno sredstvo tome, da bi uzgajivač:

  • Razumio stvarnost o stanju u njegovom stadu
  • Bio upozoren o oboljenjima životinja
  • Mogao pokušati poboljšati njihovu dobrobit i komfort, sa krajnjim ciljem optimalnosti proizvodnje

Pitanje bi moglo biti: Kako uzgajivač može znati da se nešto dešava, dva dana pred ispoljavanjem bolesti krave? To je često pitanje uzgajivača? Jer ako se na to nauče naći odgovor, mogu uštediti mnogo novca koje daju veterinarima, ali i eliminisati posljedice mogućih padova u proizvodnji, tj.poboljšat dobrobit životinja.

Doc. ing. Oldřich Doležal, DrSc. - Zemědělský poradce ve stáji I. dojince, priprema i prevod, dr Miljan Erbez